Batatu (slatkom krompiru) je potrebno dosta prostora i mnogo sunca – najbolje korene proizvode u lakom, peščanom, blago kiselom tlu. Batatu smetaju teška, nerastresita, glinovita i podvodna zemljišta u blizini vode. Kiselost tla, pH vrednost, bi trebala biti oko 6. Batat može da raste i u težem tlu, ali koreni tad mogu biti grbavi. Obradite tlo do dubine najmanje 20 cm i pomešajte zreli kompost ili druge organske materije s tlom pre sadnje batata.

Sadnja sadnica batata u njivi obično počinje početkom maja, odnosno kada ne postoji šansa da biljku uništi mraz, a završava krajem juna. Temperatura tla u proizvodnji bi trebala dostići najmanje 18°C na dubini od 10 cm. Ako su biljke zasađene prerano, može ih oštetiti mraz. Hranidbeno korijenje sadnica neće rasti, ako je temperatura tla ispod 18°C, a ako se zasadi prerano, vitice razvijaju ljubičastu boju, snaga se smanjujte, prinos korijena je nizak a korijeni su više okrugli ili debeli, nego izduženi.
Međutim, ako želimo uživati u urodu batata, potrebno ih je uzgajati u gredicama. Biljke ne podnose mraz i temperature ispod 5°C.

Uzgoj batata možemo lako podeliti na sledeće faze:
1. priprema gredica,
2. polaganje povrtlarske folije na gredicu,
3. sadnja sadnica batata,
4. vađenje roda.

Batati se uzgajaju iz sadnica, pri čemu se sadi ručno ili mašinski. Sadnice se obično sade na razmak od 120 cm između redova i 30-40 cm u redu.
Na manjem prostoru (u bašti), gde smo izričito prinuđeni da štedimo prostor, razmak između redova se može smanjiti na cca. 70-100 cm.  Ako bismo zadržali veću udaljenost između redova (što ćemo saznati tek za 1-2 meseca kada se batati rašire), prostor između redova možemo efikasno iskoristiti tako, da ga zasadimo drugom kulturom. To je moguće s obzirom na činjenicu da batate nije potrebno u našim klimatskim uslovima hemijski tretirati a ujedno i ne rastu u visinu, odnosno samo malo, pa ne predstavljaju opasnost da naprave senku drugim biljkama.

Sadi se na uzvišenim gredicama s upotrebom baštenske folije. Kod ručne sadnje, poslije polaganja sloja folije, potrebno je izbušiti sadna mesta i ujedno paziti, da se ne oštete instalirane cevi za navodnjavanje. Na malim površinama je navodnjavanje „kap po kap“ nepotrebno, bez problema ćemo ga zameniti ručnim zalivanjem, budući da batati ne zahtevaju previše vode. Kod plodoreda se batati sade na istoj zemlji nakon četiri godine.